Slušni poremećaji i metodika slušne rehabilitacije dr. sc. Arnalda Dobrić predavanje 1 PREGLED BAVLJENJA GLUHOĆOM KROZ POVIJEST Slušni poremećaji i metodika slušne rehabilitacije dr. sc. Arnalda Dobrić postupci i načini dolaska do određenog cilja i/ili rješenja oštećenje sluha – važnost rehabilitacije? - komunikacija, obrazovanje, društveni život kroz povijest: gluh=teško nagluh nerehabilitirana nagluhost=funkcionalna gluhoća Metode rehabilitacije negativan društveni stav o osobama s oštećenjem sluha – kroz povijest -gluhi Židovi nisu smjeli ništa posjedovati -Platon: gluhi nemaju vrijednosti jer ne mogu razmišljati (jer ne govore) -Aristotel: gluhi ne mogu biti obrazovani jer ne mogu učiti -srednji vijek: gluhi ne mogu imati vjeru jer ne mogu čuti riječi Božju 15 stlj.: gluhima se bave liječnici i svećenici dominikanac Pedro Ponce de Leon – 1. škola za gluhe – puno gluhih zbog sifilisa – gluho i plemstvo koje mora preuzeti svoju ulogu 15 stlj.: Pablo Bonet – španjolski svećenik, napisao tekstove o obrazovanju gluhih; jednoručna abeceda (ne današnja!) 16. stlj.: talijanski liječnik Girolamo Cardano – veliki zaokret u pristupu 2 pravca u rehabilitaciji: a/ znakovni jezik; b/ govor (bez slušanja) 17.-18. stlj.: Johhan Konrad Amman, švicarski liječnik, živi i radi u Nizozemskoj -bavi se gluhima koji ne govore -osmišljava metodu i piše Surdus Loquent -govori o potrebi govora -pacijenti još ne slušaju 18. stlj.: Samuel Heinicke, Njemačka -tvorac prve oralne metode -neke znakovne upute -podučavao gluho dijete, posvetio se podučavanju gluhih 18. stlj.: Charles-Michel de l’Épée (zvan l’Abbé de l’Épée) – francuski filantrop, zastupa struju znakovnog jezika kao prirodnog jezika gluhih -1. škola za gluhe u Parizu 1754. -1. škola za slijepe u Parizu 1788. – do danas 1799. g. Beč: škola za gluhe koju polaze i djeca iz bogatih hrvatskih obitelji 1885. g. Zagreb: škola za gluhonijemu djecu – Adalbert Lampe (sam gluhonijem i školovan u Beču) – Ivan Smole 1891. g. škola se zatvara i otvara se Zemaljski zavod za gluhonijeme – „predak” Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj 1921.g. – prvo društvo gluhih u Hrvatskoj Lampe obrazovna na znakovnom jeziku – zastupa istu metodu demutizacija, da ne budu nijemi opisi artikulacije – kinestetski osjet ≈ artikulacijska metoda u nastavi stranih jezika jenjava do 60.-ih g. 20 stlj. Klasična oralna metoda 19./20. stlj.: Alexander Graham Bell -fizičar i izumitelj škotskog podrijetla -bavio se mehanikom govora -1872. g. Boston: 1. škola za učitelje gluhonijemih osoba -težište na slušanju -desurdizacija ≈ VT metoda Auditivne metode kinestetski osjet a/ optički – demutizacija – fiziologija vida i mišićno-kinestetsko pamćenje b/akustički – desurdizacija – ostaci sluha; akustička memorija, prisustvo govorne kinestezije Oralna metoda 1880. g. na Internacionalnom Kongresu u Milanu, uz zabranu glasovanja gluhim učiteljima, na Bellovu inicijativu zabranjuje se znakovni jezik u školama Od 1880. g. – različiti smjerovi oralne metode: analitički, sintetički itd. Raskol između znakovne i oralne metode individualnost procjene najbolja namjera sloboda izbora za govor najbolje auditivno Što je najbolje za gluhe // slušno oštećene? znakovi = riječi jednoručna i dvoručna abeceda sintaksa razlikovanje znakovnih jezika u svijetu Znakovni jezik http://www.ericdigests.org/1998-2/total.htm Roy Holcomb, 1967. – filozofija komunikacije a ne metoda kombinacija ručnih znakova (geste), oralnog, auditivnog i pisanog – ovisno o potrebama osobe ovisi i o stupnju razvoja Metode – Totalna komunikacija http://www.listeningandspokenlanguage.org/AcademyDocument.aspx?id=563 Doreen Pollack, 1970. rana dijagnostika, trenutna intervencija potpora obitelji i okolini roditelj kao aktivni sudionik integracija – prilagodba učionica prednost slušanju i govoru slušanje kao osnova govora Metode - Auditoryerbal method Metode - „cued speech” Dr. R. Orin Cornett vizualni sustav komunikacije temeljen na fonemima/glasnicima određen broj oblika šake (tzv. cue, engl.) konsonanti različiti položaji šake u odnosu na usta vokali VTM UMP Metode