Seminarski Rad - KORE

April 5, 2018 | Author: Anonymous | Category: Documents
Report this link


Description

Sveučilište u Zadru Odjel za arheologiju Kolegij : Uvod u antičku arheologiju Mentor : doc. dr. sc. Igor Borzić, prof. dr. sc. Dražen Maršić Broj indeksa autora: 0269077789 Dolores Knežić KORE SEMINARSKI RAD Zadar, travanj 2014. 2 Sadržaj UVOD......................................................................................................................................3 KORE.......................................................................................................................................3 Monumentalne kamene skulpture.........................................................................................3 Razvoj...................................................................................................................................4 Značenje................................................................................................................................7 ZAKLJUČAK...........................................................................................................................7 LITERATURA..........................................................................................................................9 3 UVOD TemaovogseminarasuKore,monumentalneskulpturemladihneudanihdjevojaka.Pojava kamene skulpture najvjerojatnije je inspirirana Egipatskom umjetnošću.Razvoj Kora pratimo ponjihovimobilježjima,najranijeKoreodlikujuukočenim,frontalnimstavom, pojednostavljene su forme te imaju strogu simetriju tijela. One Kore čija je naturalistička slika slabijeizraženazasigurnopripadajusamompočetkuarhajskogperioda,dokonesa prirodnijimprikazivanjemlicaitijelapripadajuposljednjimdesetljećimaarhajskogperioda. SrednjiarhajskiperiodobilježvajupeplosKore,doksuzakasniarhajskiperiod karakterističnehitonKore.TosupotpunoslobondeskulptureobraĎenesasvihstrana.One, smatra se, predstavljaju zavjetne darove koji su se nalazili u hramovima ili na grobljima.Ne možesesasigurnošćurećikogatočnopredstavljaju,noipaksesmatradasuteskulpture ustvarili bili polubogovi koji imaju i ljudska i božanska obilježja. Kore su bile polikromirane, noostacibojasutijekomgodinanestali.JednaodbitinijhkarakteristikasamihKora zasigurno je arhajski smješak, odnosno usne koje su razvučene u osmijeh, ali bezpomicanja jagodica.MnogeskulptureKoraarheolozisuiskopalinaAkropoli,avećinanjihdatira upravo s početka 6.st.pr.Kr. Do otkirća Kora s Akropole dolazi nakon osloboĎenja Grčke od Turaka.Godine1885.započinjusistematskaiskopavanjaispodklasičnogslojaiotkrivajuse mnogeoslikaneskulptureodvapnenca,mramora,bronce,terakotetepredemtiodkeramike. Uveljači1886.godinearheoloziubiliziniPartenonaotkrivajuvelikbrojzajednoukopanih Kora.Naime,nakonII.Grčko-perzijskogrataAtenjaniodlučujuproširitiAkropolu,a skulpture su im poslužile kao ispuna u procesu proširenja. Monumentalne kamene skulpture Orijentalni utjecaji na području grčke skulpture vidljivi su od oko 650.g.pr.Kr. Oni se isprva očituju kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla u kamenoj plastici koji su se nalazili na arhitektonskoj skulpturi ili na nadgrobnim spomenicima. Skulpture geometrijskog perioda bilesuizraĎeneoddrveta(ksoanontehnika).SkulptureizraĎeneodkamenapredstavljaju početakarhajskogperiodaGrčke.Doprijelazasadrvenenakamenuskulpturudolazi sredinom 7.st.pr.Kr. kada se grčki kipari okreću novom materijalu za izradu statua – kamenu. 1 Bašzbogizradeskulpturaukamenudanasimamonjihoveoriginale,doksaskulpturom grčkog klasičnog razdoblja nije tako, nju poznajemo tek preko helenističkih ili rimskih kopija. 1 Boardman, J., 1999., 66.-67. str. 4 U početku izrade monumentalnih skulptura najčešće se koristio vapnenac, a kasnije u sve učestaliju upotrebu ulazi mramor. Materijal korišten za izradu kipova je bio biran više po kvalitetiuizradiisamojizdržljivostinegopobojiitransparentnosti.Uranimdanima skulpturesubileizraĎeneodvapnenca,kojijerelativnomekaniporozan.Kaotakav, vapnenacjelakooblikovatiidobrodržipigmentnasvojojpovršini,alijerelativnobrzo propadao kada bi bio izložen vanjskim uvjetima. Nadalje, detalji skulptura od vapnenca mogli su biti izgubljeni čak i za vrijeme života pokrovitelja koji su ih naručivali. Stoga nije čudno da ječešćebiranmramorkojizbogtvrdoćemožeduljeodolijevatieroziji,iakogajeteže oblikovati.VećinaKorabilajeizraĎenaodvišekomadakamena,dokjetijeloizraĎenood jednogkamenasašupljinamaukojesusemoglesmjestitiruke.NajranijiprimjeriGrčke monumentalneskulpturepotječusaGrčkihotoka–KreteiKikladabašzbogblizineIstoka. Koresubiletemeljitoobojanekakobisenaglasilanjihovavjernostikakobisedijelovi skulpturerazlikovali(koža,kosa,oči,odjeća)tenakrajuzbogukrasnihrazloga,kaoštojei slučajsadekoracijamanaodjeći.Dekoracijepokazujuaktualanizgledodjećekojesuuto vrijemenosileGrčkežene.Najčešćesekosritecrvena,plava,bijela,aneštorijeĎezelenai žuta. Boja je nanošena na površinu kamena enkaustičnom tehnikom. U tom procesu, obojani pigment bi se miješao sa voskom koji je služio kao vezivno sredstvo i mješavina je nanošena na kipove nakon što bi bila ugrijana. Jednom ohlaĎena, voštana površina bi zatvorila sve pore ukamenuitakospriječilaeroziju.StariGrcikoristilisuovutehnikunanošenjabojeza stvaranjezidnihslikaizaštitudrvenihpločaidrugiharhitektonskihelemenata.Istiproces koristimoidanaszaočuvanjepovršinaautomobila,ajedinarazlikajetoštovosaknije pomiješan sa pigmentom. 2 Razvoj Podefiniciji,Koresustojeće,odjevene,idealiziraneskulpturemladihneudanih djevojaka.Onesuutjelovljenjebožanstvenosti,ljepoteiplemenitostinanjihovuvrhuncu. Neki znanstvenici smatraju da su te djevojke vezane uz Artemidin kult, dok drugi smatraju da sutoprikazidjevojakaizKorije.Prijelazizgeometrijskoguarhajskiperiodobilježilaje spirelato 3 tehnika, reprezentativni primjer te tehnike jesu nalazi sa svetišta u Drerosu na Kreti gdjesupronaĎenačetrikipićaodkojihjenajviši(80cm)bioApolonov.Ostalatriženska kipićaprikazivalasufigureiznjegovogživota,vjerojatnonjegovumajkuLeto,sestru Artemidu i još jednu žensku figuru. One najbolje dočaravaju prijelaz iz drvenih ksoana kipova 2 http://www.ancient-greece.org/art/korai.html 3 Spirelato je tehnika izrade skulptura čija je jezgra bila raĎena od drva, a oplata je bila od bronce. 5 premakamenimskulpturama.UskulpturiseprvopojavljujuKoreitonekolikodesetljeća prije samih Kurosa. Skulpture Kurosa iKora na atenskoj Akropoli često stoje na stupovima, napovišenompoložajuzarazlikuodonihsotokaSamosakojestojenaokruglimbazama. PostojinekolikojasnihrazlikaizmeĎuKurosaiKora,naravno,Kurosisustatuemladića,a Koresuskulpturemladihneudanihdjevojaka.NajznačajnijaječinjenicadasuKurosi prikazuju goli, dok su Kore gotovo uvijek bile odjevene. Prema tome, razvoj Kurosa prati se natemeljuanatomijacijelogtijela,dokserazvojKoramoženajboljepratitikrozhaljinete izrazlica. 4 Značajkelicasusesvremenomrazvijaleodnaivnogibezbrižnihizrazaranog 7.st.pr.Kr.dovišestrogogpogledakasnearhajskeodnosnoraneklasičnefaze.Najpoznatija karakteristika arhajskih figura bio je zagonetnismiješak na licu (tzv. arhajski osmijeh 5 ), koji jeimaoulogumaskiranjaiprikrivanjabilokakvihosjećajakojebipromatračmogaoizvući. Najstarijapreživjelagrčkamramornaskulpturauprirodnojveličinijezavjetna ArtemidinastatuatipaKorekojujeApolonuposvetilaNikandra,aujednojeidobar reprezentativniprimjerranogarhajskogperioda.PretpostavljasedajeNikandrabila svećenicaArtemide,tedajeskulpturanastalapovodomnjeneudajekadazavrašavanjena dužnostsvećenice.Skulpturadatiraizrazdobljaodoko660.do650.g.pr.Kr.,apronaĎenaje naDelosu.Njenavisinajeoko175cm.Oblikdugujetradicijiizrademonumentalnedrvene skulpture (ksoanon),stil joj je dedalski 6 , a proporcije egipatske. Ova Kora ima naglašen struk iakočitavaskulpturaizgledapoputkamenogbloka.Onajetankeizrade,možeserećidaje skulpturavrloravna(bezdubinenabočnimstranama),stiliziranekose,trokutastalicai frontalnogstava.StatuabožiceArtemidenosiduguhaljinuispodkojeizvirustopala,anjen pojasodvajatorzooddonjegdijelateimarukepriljubljeneuztijelo.Klesanjenaprednjoji sražnjojstraniujednakojjemjerizastupljeno,štomožeukazivatinatodaseskulptura nalazilausredištuprostorijetedasemoglavidjetiizsvihsmjerova.Nanjojpronalazimoi natpisubustrofedon 7 tehnici(nadesnombedrunalaziseposvetninatpisApolonu). 8 Još jedanprimjerskulptureranogarhajskogperiodajestBožicaizAuxerrea(epomininazivpo gradiću u Francuskoj) koja se danas čuva u Louvreu. Smatra se da je ona druga po starosti i da je izraĎena oko 630.g.pr.Kr. Njena visina iznosi 65 cm, ima sve karakteristike dedalskog stila dok je simetrični položaj ruku razbijen polaganjem desne ruke na prsa. 4 http://www.ancient-greece.org/art/korai.html 5 Arhajski osmijeh je osmijeh vidljiv na usnama, ali bez pomicanja jagodica. 6 Dedalski stil u skulpturi karakterizira ukočena frizura nalik na periku, trokutasti oblik lica, nisko čelo, velike bademaste oči, velika usta, potpuno ravna haljina i oba stopala koja stoje čvrsto na zemlji. 7 Bustrofedon (grč.) je način pisanja kod kojega se piše naizmjence jedan redak slijeva nadesno, drugi zdesna nalijevo (doslovno “na način kojim se vol okreće prilikom oranja”). 8 https://cciv214fa2012.site.wesleyan.edu/archaic-period/exhibit-1/ 6 Ženskeskulpturesrednjegarhajskogperiodanazivamopeplos 9 Kore.Jednaod najstariji jonskih peplos Kora potječe iz ruševina Herina hrama na Samosu. Sudeći po njenim velikim dimenzijama i izuzetnom dostojanstvu, mogla je biti i sam kip boginje. RaĎena je u nadnaravnoj visini od 193 cm. Ima mnogo prirodnije proporcije i blagi, neprekinuti tok linija kojisjedinjujutijeloiudove. 10 Postavljenajeukrutojpozi,poslušnainepokretna,aopet pucaodsnageiženstvenostištosevidikrozmekanoisklesanerukeinježanizrazlicate suptilnusugestijuzaobljenostinjenogtijelaispodteškogpeplosa.Ukrašenakosakoja prirodnopadananjenaramena,anjenodmjerenosmijehiobojanešareniceokaizazivaju osjećaj živosti i energije. 11 Hiton 12 Korepredstavljajuvrhunacumonumentalnojskulpturiarhajskogperioda. NajpoznatijiprimjerjeAtenorovahitonKorasatenskeAkropolezakojusesmatradajuje napraviomajstorAtenor.Skulpturasestavljaurazdobljeoko525.g.pr.Kr.,anjenavisina iznosi 225 cm. Na primjeru Atenorove hitonKore jasno se vidi kako kipar otkriva proporcije ženskogtijelakojesenazirukrozlaganuiprozračnuhaljinuodlanateseupotpusnoti posvećujedeteljima.Njenhitonukrašenjesasjajnimnizompregiba,teksturaiboja.U odličnom stanju očuvan je još jedan kip hitonKore koja se nalazi u funkciji nadgrobne statue. KorajeotkrivenaumjestuMerendauAtici,adatiranajenarazdobljeodoko550.– 540.g.pr.Kr.Onanesebinosihitonopasanusrtuku,desnomrukumpridržavahiton,a lijevom rukum podiže pupoljak lotusa. Po ostatcima boje jasno se vidi da je hiton bio obojan u crveno,haljinajeispunjenarozetama,svastikamaizvijezdama,arubovibiljnim ornamentima.Onanosiogrlicu,naušniceinarukvice.Naglaviimavijenacscvjetovimai pupoljcima lotusa. Natpis koji se nalazi na ovoj skulpturi glasi: „Spomenik Frasikleje. Uvijek ću biti zvana djevojka (kora) Jer mi bogovi daše takvo ime umjesto braka. Aristion iz Pharosa izradio (me).“ 13 9 Peplos je duga, teška haljina od vune koja pada potpuno ravno ili u teškim naborima. 10 Janson, H.W., 1982., 85. str 11 http://www.ancient-greece.org/art/korai.html 12 Hiton je lagana, prozračna haljina od lana. 13 Boardman, J., 1999., 72.-73. str. 7 Značenje Skulpture Kurosa i Kora iz arhajskog perioda prikazuju tragove kulture koja je počela proučavati i objašnjavati fizički svijet sa radoznalom znatiželjom, to je korak koji je vodio do filozofskih,političkihikulturnihinovacijaklasičneGrčke,inovacijakojesusameposebi postaletemeljzapadnecivilizacije. 14 Onenepredstavljajunibogoveniljude,većnešto izmeĎunjih,odnosnoidealfizičkesavršenostiiživotnostikojipripadajuismrtnicimai besmrtnicima. Kore su utjelovljenje božanstvenosti, ljepote i plemenitosti na njihovu vrhuncu. Na nekim Korama ispisano je ime umjetnika koji je načinio skulpturu, a na nekima se nalaze posvetebožanstvima.Koresustogavotivniodnosnozavjetnidarovisvetištimaili božanstvima, no u većini slučajeva ostaje neizvjesno da li predstavljaju darodavca, božanstvo ili od bogova voljenu ličnost, kao što je recimo pobjednik na olimpijskim igrama. Uz to, neke Korebilesupostavljenenagroboveimogusesmatratioličenjempreminulogunajširem(i potpunobezličnom)smislu. 15 IstotakonalazimoioneKorekojesuzapravoslužilekao zamjenastupovimauarhitekturi.Možemorećikakosuteskulpturenanekinačinnegacija prolaznosti života te indikacija kulture koja počinje cijeniti samotno ljudsko biće kao posebno bićečijisuatributirazmišljanja,radoznalostiiizražavanjavrijednikrajnjepozornostii poštovanja. 16 ZAKLJUČAK Monumentalnekameneskulpturejavljajusesredinom7.st.pr.Kr.,anastajupod snažnim utjecajem Egipatske umjetnosti. One predstavljaju početakarhajskog perioda Grčke. To su obojane, dekorirane kamene skulpture ukočenog, frontalnog stava. U početku su imale strogesimetrijetijela,stiliziranukosu,trokutastoliceibojenogečvrstonazemlji.Razvoj Kora prati se kroz način oblikovanja njihovih haljina i facijalnih ekspresija baš zbog toga što su Kore gotovo uvijek odjevene, a u svom razvoju idu prema naturalizmu. Za srednji arhajski period karakteristične su peplos Kore koje nose duge, teške haljine koje padaju u naborima, a najbolji primjer takve je zasigurno peplos Kora iz ruševina Herina hrama na Samosu. Peplos Kore predstavljaju dorski stil u oblikovanju skulptura. Kasni arhajski period obilježvaju hiton Korekojenasebiimajulagane,prozračenehaljineodlanakrozkojesenazireanatomija 14 http://www.ancient-greece.org/art/korai.html 15 Janson, H.W., 1982., 83. str 16 http://www.ancient-greece.org/art/korai.html 8 ženskogtijela,ausvojojizradiimajuodlikejonskogstila.Urazdobljuodoko150godina, umjetnost izrade Kora dosegla je vrhunac. Razvoj Kora, od onih koje podsijećaju na kamene blokovedoonihkojesunaturalističkeizrade,govoriuprilogtomedasuGrčkikipariu relativnokratkomrokurazvilinevjerojatnuvještinuklesanjaodnosnoobraĎivanjakamena. Kore su predstavljale zavjetne darove božanstvima i svetištima, mnoge su služile kao zamjena stupovima u arhitekturi, dok su neke služile kao nadgrobni spomenici koji su obećavali vječnu heroizacijumeĎuživima.Onesuvječnisimbolifizičkogsavršenstva,životnosti,ljepotei plemenitosti na svom vrhuncu. 9 LITERATURA I.Boardman,J.,GreekSculpture:TheArchaicPeriod,ThamesandHudson,1999., London II.http://www.ancient-greece.org/art/korai.html III.https://cciv214fa2012.site.wesleyan.edu IV.Janson,H.W.,IstorijaUmetnosti:pregledrazvojalikovnihumetnostiodpraistorije do danas, Jugoslavija, 1982., Beograd


Comments

Copyright © 2024 UPDOCS Inc.