Mehmed beg Ljubušak

April 5, 2018 | Author: Anonymous | Category: Documents
Report this link


Description

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Pokretač političkog lista „Bošnjak‟ 1891. Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak rođen je 19.07.1839. u Vitini kraj Ljubuškog, umro je u Sarajevu 29.07.1902. u 63. godini. Bavio se proučavanjem kulturne hstorije Bošnjaka. Znao je turski, arapski i perzijski jezik, prikupljao je usmenu predaju i prvi je započeo onomastička istraživanja u Bosni i Hercegovini. Bavio se književnim radom. Sakupljao je narodne poslovice, popijevke, priče, pjesmice i izdao dvije zbirke “Narodno blago” i “Istočno blago”. Sakupio je i nekoliko stotina bajki i drugih oblika narodnog stvaralaštva, a napisao je i desetak originalnih priča za djecu ( “Mali orač”, “Moj prijatelj”, “Otac” i dr.). U svojim pričama koje je skupio iz naroda Ljubušak je naslikao patrijarhalne oblike života i religiozno-duhovnu inerciju iz koje je pokušao probuditi svoj narod, prevashodno mlade. Izdao je dvije propagandne brošure: “Što misle muhamedanci u Bosni” i “Budućnost ili napredak muhamedanaca u Bosni i Hercegovini”. Godine 1891. pokrenuo je politički list “Bošnjak”. Također Mehmed-beg je bio i gradonačelnik Sarajeva. O uzvišeni (Bože), kada bi moj grijeh bio koliko planina Kaf, Ništa ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznana stvar. Opširnija biografija Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak rođen je 1839. godine u Vitini kod Ljubuškog. Završio je medresu u Ljubuškom i učio je orijentalne jezike. Godine 1878. dolazi u Sarajevo gdje 1893. postaje gradonačelnik i na toj dužnosti ostaje do 1899. kad se zbog bolesti povlači. Umro je 1902. godine. Krajem 19. stoljeća po Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga a poznata mu je knjiga “Narodno blago” (1888). U drugoj knjizi “Istočno blago” (1896) sabrao je i preveo nove turske, arapske i perziske poslovice i mudre rečenice. Tarih na njegovom nišanu je s jedne strane na perzijskom, a s druge na bosanskom jeziku, a u arapskom pismu. Zapis je ispisan krupnim talik pismom na perzijkom jeziku, čiji sadržaj u prijevodu glasi: O uzvišeni (Bože), kada bi moj grijeh bio koliko planina Kaf, Ništa ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznana stvar. Ova vrsta dokumenta potvrđuje da se Mehmed-beg čiji je pseudonim Munibi , bavio i književnim radom i da je bio “pametan čovjek”, “pjesnik, historičar i čovjek dobrih osobina”. Kiraethana ili muslimanska čitaonica Prvoj generaciji bošnjačkih pisaca, pripadali su Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Hilmi Mulabdić, Ibrahim-beg Bašagić i Mehmed Hulusija. Oni su radili na prilagodavanju Bošnjaka novim društvenim i političkim prilikama, propagirali čitanje štampe i suvremenih izdanja i činili sve na stvaranju osobnog nacionalnog muslimansko-bošnjačkog entiteta na osnovama političkih koncepcija austrougarske uprave. Djela Mehmed-bega Kapetanović Ljubušaka: Šta misle Muhamedanci u Bosni, 1886. Narodno blago 1887. Narodno blago 1888. Istočno blago 1896. Istočno blago 1897. Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao pokretač nacionalnog lista Bošnjak List Bošnjak pokrenula je grupa književnika sa Mehmed-begom Kapetanovićem na čelu. List je počeo da izlazi 1891. godine u Sarajevu i izlazit će sve do 1910. godine. To je prvi nacionalni list bosanskohercegovačkih muslimana. On izražava njihovu političku volju i spremnost da zajedno sa ostalim domicilnim stanovništvom pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti odlučno krenu putem vlastitog nacionalnog preporoda i da se na taj način odbrane od žestokog i nasrtljivog svojatanja koje je dolazilo preko Drine i Save. Tako je u Bošnjaku bosanska nacija i bosanski jezik našla u tadašnjoj društvenoj situaciji svoj puni i pravi narodni i književni izraz i uvjerenje da je moguće zajedno živjeti u Bosni i Hercegovini. Do 1894. godine u Bošnjaku djeluje Riza beg Kapetanović(Sin Mehmedov), Safvet beg Bašagić i Edhem Mulabdić, koji je bio odgovorni urednik lista od 1892. do kraja 1894. godine. Riza beg Kapetanović, Safvet-beg Bašagić i Edhem Mulabdić čine “jezgro prve, starije generacije književnika okupljene oko “Bošnjaka”. Njih trojica istovremeno su i dala najvrijednija književna ostvarenja koja su uopće objavljena u Bošnjaku dok je izlazio i zato se njihovo djelovanje u ovom listu i naziva “fazom bujnosti”.


Comments

Copyright © 2021 UPDOCS Inc.