1.IZLAZNI UREĐAJI I NAPRAVE Kompjuter – kao sredstvo bez kojeg je danas nezamislivo obaviti bilo kakve zadatke vezane za bankarstvo, zdravsto, školstvoi sl., sastavljeno je od velikog broja dijelova. Sa sigurnošću se može reći da on predstavlja „mozak“ kojim upravlja čovjek i samim tim zadovalja svoje potrebe. Kako ni sam čovjek ne može da potpuno funkcioniše bez određenih organa u sebi, tako ni kompjuter ne može da vrši svoju funkciju u potpunosti bez svih svojih dijelova. Gledajući s takvog aspekta , zasigurno da jedna od grupa tih bitnih „kompjuterskih organa“ predstavljaju izlazni uređaji i naprave. „Izlazni uređaji računara nazivaju se periferni uređaji , zato što se ne nalaze na periferiji , tj.izvan procesora računara. Oni pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi pa se podatci prikazuju u npr. vizualnom ili zvučnom obliku, a mogu biti i strojevi pa su tada podatci prikazani u obliku električnih veličina, npr. napona ili struje.“1 I u jednom i u drugom primjeru zadaća je izlaznih uređaja brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje podataka iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Unošenje ogromne količine podataka u računara i ne može biti od velike koristi ako nemamo prilike da uz pomoć nekog izlaznog uređaja saznamo rezultate njegove obrade. „Izlazne jedinice su : monitor štampač (printer) plotter (crtač ) zvučnici i slušalice projektor“2 Svaki od ovih uređaja posebno ima svoju funkciju , koji uz naredbu korisnika daje povratne informacije korisne za pojedinca ili društvo . Bez takvih uređaja sama dostupnost podatcima ne bi bila omogućena , niti bi korisnik mogao vladati određenim informacijama što bi mu u današnjem vremenu predstavljalo veliki problem. 1 Izlazni uređaji, http://ebookbrowse.com/3154-informatika-ulazno-izlazni-uredjaji-srb-10str-pdf-d124742370, (27.11.2011.god.) 2 Izlazne jedinice, http://www.geof.unizg.hr/~nvucetic/izlazni%20uredjaji.pdf,(27.11.2011.god) 3 2. MONITOR „Monitor prikazuje podatke iz računala na svome zaslonu u čovjeku razumljivom obliku,s računalom se povezuje posredstvom grafičke kartice, čija je zadaća pretvorba digitalnih signala iz računala u sliku na zaslonu,slika na zaslonu je rasterska, tj. sastoji se od određenog broja piksela.“3Danas se računar uglavnom spaja na starije CRT (Cathode Ray Thube) ili novije LCD (Liquid Crystal Display) monitore. Za prikaz (Display) slike računar možemo spojiti i na TV, Video projektor, Plazma Display itd. Na malim računalima se još koristi i monitor osjetljiv na dodir (Touch Screen). -CRT (Cathode Ray Tube) monitori se temelje na tehnologiji koju je još 1897. godine patentirao njemački znanstvenik Ferdinand Braun. Katodna cijev je zapravo zatvorena staklena boca iz koje je izvučen zrak. Počinje s tankim vratom koji se širi u široku bazu. Ta baza predstavlja ekran monitora, iznutra obložen tankim slojem fosfora. Taj sloj je, zapravo, matrica sastavljena od mnoštva malih nakupina (engl.phospor dots) koje su sačinjene od po tri čestice fosfora: crvena, zelena i plava. Ove nakupine se nazivaju slikovnim elementima (eng.pixel picture element). Važna osobina fosfora je ta da pod djelovanjem elektronskog snopa emitira svjetlost različitih valnih duljina, ovisno o vrsti (boji) fosfora. Ovakvi monitori danas sve više se negoduju i izlaze iz upotrebe jer zauzimaju veliki prostor. Slika 1. CRT monitor 3 Monitor, http://www.geof.unizg.hr/~nvucetic/izlazni%20uredjaji.pdf, (27.11.2011.god.) 4 -LCD monitori radepomoću tekućih kristala. Prednosti ovih monitora pred CRT monitorima su što su tanki te zauzimaju vrlo malo mjesta i troše malo energije. Rezolucija je prirodna i ne mijenja se te ovi monitori malo zamaraju oči. Mane su im kut gledanja tj. ako gledamo na monitor previše iskosa nećemo vidjeti pravilno prikazanu sliku. Današnji monitori se spajaju preko analognog VGA (Video Graphics Array) ili preko digitalnog DVI (Digital Visual Interface) priključka na grafičku karticu. Slika 2: LCD monitor 2.1. Važni pojmovi za monitor Veoma je bitno vladati pojmovima vezanim za monitor odnosno ekran računara , ne samo iz razloga što se svaki dan tehnologija unapređuje i nastaju neki novi oblici ljepšeg, većeg i sl. izgleda monitora , već i zbog same praktičnosti , gdje svaka osoba koja posjeduje znanje može izabrati za sebe onaj monitor za koji smatra da je za nju najpraktičniji. Takvi pojmovi su : veličina ekrana, rezolucija monitora, brzina osvježenja, brzina odaziva, svjetlina, kontrast, vertikalna i horizontalna frekvencija. „Veličina ekrana se mjeri u inch-ima. Standardne veličine su 14”, 15”,'17”, 19”, 21” i 22”. Ovdje treba napomenuti da je kod CRT monitora npr. 17” stvarna veličina ekrana ustvari 16” tj. jedan inch manja dok je kod LCD monitora 17” stvarno 17”.“4 4 Monitor, http://www.pfos.hr/~bioinfo/ITliteratura/Lekcija3.pdf, (27.11.2011.god.) 5 Slika 3: Usporedba LCD monitora 24” sa 19” Rezolucija monitora - Najčešće korištena rezolucija kod monitora je 1024x768 piksela i to je uobičajena rezolucija za 17” 800x600 a za 19” 1280x1024. Brzina osvježavanja (Refresh Rate) slike monitora mjeri se u hercima. Minimalna preporučena koja ne zamara oko je 75 Hz.Ovo se odnosi na okomitu brzinu osvježavanja. Brzina odaziva (Response Rate) se mjeri u milisekundama (ms) i označava brzinu kojom piksel može mijenjati boju na LCD monitorima.Naravno što manje milisekundi to je bolje, ali naravno i cijena je odmah veća. Svjetlina kod LCD monitora se mjeri u kandelama po metru kvadratnom (cd/m2) npr 350 cd/m2 ili 500 cd/m2. Kontrast mjeri kako LCD prikazuje bijele i tamne tonove npr. 800:1 ili 900:1 s tim da je omjer veći kontrast je bolji. Vertikalna frekvencija - broj slika koje monitor može iscrtati u jednoj sekundi. Mjeri se u Hz - Hertzima. Što je vertikalna frekvencija veća slika je stabilnija i mirnija, a vaše oči zdravije i odmornije. Horizontalna frekvencija - broj vodoravnih linija koje monitor može iscrtati u jednoj sekundi. Mjeri se u KHz - kilo Hertzima. Poželjno je da bude što veća. monitore.Za 15” monitore uobičajeno se koristi rezolucija 6 3.ŠTAMPAČ (PRINTER) „Štampač je izlazni uređaj koji prenosi (ispisuje) podatke (tekst, slike i dr.) sa računara na neki materijal (najčešće na papir, foliju ili u zadnje vrijeme na printabilni cd, dvd).“5 U povijesti je bilo više vrsta štampača ali možemo ih podijeliti u tri osnovne: Iglični, Tintni (inkjet) i Laserski. Iglični štampači ispisuju pomoću iglica koje udaraju u papir preko trake sa bojom.Iako su spori i niske kvalitete ispisa još su u upotrebi samo iz razloga što zbog tehnike ispisa mogu ispisati više kopija odjednom. Obično se koriste za ispis velikih izvještaja u knjigovodstvu kod kojih nije toliko bitan kvalitet ispisa. Tintni (ink-jet) štampači za ispis koriste tehnologiju izbacivanja kapljica boje na papir. Što je kapljica manja ispis je kvalitetniji a najnoviji ovakvi uređaji postižu foto kvalitetu ispisa posebno pri ispisu na specijalni foto papir. Ovo je najbolji izbor ako uglavnom ispisujete fotografije ili pisač koristite za kućnu upotrebu tj. ne ispisujete previše. Iako su sami uređaji povoljni cijenom treba uzeti u obzir da je cijena tinti (ispisa) velika. Laserski štampači ispisuju uz pomoć lasera. Prednosti su im brzina rada i niska cijena po ispisu iako je sam uređaj dosta skup. Uobičajeno se koristi za poslovnu upotrebu a padom cijena sve više i u kućnoj upotrebi. Mrežni štampač je štampač koji ima ugrađenu mrežu, najčešće bežičnu (wireless) ili Ethernet. Moderni pisači imaju i mogućnost direktnog ispisa sa memorijskih stikova ili memorijskih kartica tako da fotografije sa svog digitalnog fotoaparata možete ispisati bez uključivanja računara. Štampač sa više funkcija (Multifunction printer, All-In-One) je uređaj koji osim ispisa ima još mogućnosti upotrebe. U ovaj uređaj još mogu biti uključeni skener, fax, čitač kartica, kopirni uređaj itd. Veliki ovakvi uređaji mogu imati i ugrađen tvrdi disk (koristi se za pohranu dokumenata i slika). 5 Printer, http://www.pfos.hr/~bioinfo/ITliteratura/Lekcija3.pdf, ( 05.12.2011.god) 7 Kao i kod grafičkih kartica i monitora, razlučivost je podatak koji pokazuje koliko tačaka štampač može smjestiti na određeni prostor na papiru. Razlučivost se iskazuje točkama po inču (engl. dots per inch, dpi) te se sastoji od dva podatka: horizontalne i vertikalne razlučivosti. Što je razlučivost štampača veća to on može ponuditi kvalitetniji ispis. Većina štampača ispisuje do formata A4. Neki štampači mogu ispisivati i na veće formate (A3, A2, itd.). Ukoliko se planira ispisivati na papirima koji nisu uobičajeni (tvrđi papiri, hamer, glatki papir, paus, itd.) potrebno je provjeriti da li se na štampaču može koristiti željeni tip papira. Štampači se spajaju najčešće na USB priključak, a vrlo rijetko se danas još mogu pronaći štampači koji se spajaju na paralelni priključak. Prednost štampača s USB sučeljem jest u tome što se lakše spajaju na računar, te se mogu priključivati i isključivati dok je računar uključeno. Neki štampači posjeduju ugrađeno Ethernet sučelje što im omogućava da budu izravno spojeni u lokalnu mrežu. U nekom većem uredu ovo može biti značajno svojstvo jer ga na taj način mogu koristiti svi korisnici koji su spojeni u lokalnu mrežu. Dvije najpoznatije vrste štampača koji su i danas u upotrebi su prikazani na slici: Slika 4. Ink jet štampač Slika 5. Laserki štampač 4.PLOTER (CRTAČ) 8 „Ploter je izlazna naprava namjenjena izradi crteža i nacrta, osobito većih dimenzija i odličnog kvaliteta. Ploter iscrtava sliku pokretanjem pera preko površine papira na proizvoljan način.“6 U tehnologiji plotera s ravnom pločom (flatbed plotter) papir se pričvršćuje na ploču elektrostatskim nabojem, vakuumom ili nekim drugim načinom. Pero se postavlja na početnu tačku crte i spušta na površinu papira. Pero se pokreće po površini papira do krajnje tačke i tada se podiže. Ovaj uređaj analogan je vektorskoj tehnologiji crtanja. U tehnologiji rotacijskih plotera (drum plotter) papir se rotira pomoću bubnja koji rotira, a pero se pokreće duž linijske putanje uzduž bubnja u oba smjera.se pokreće duž linijske putanje uzduž bubnja u oba smjera. Slika 6.Ploter 5.ZVUČNICI I SLUŠALICE 6 Ploter, http://bs.wikipedia.org/wiki/Ploter , ( 05.12.2011.god) 9 „Zvučnik je elektromehanički pretvarač koji pobuđen električnim signalom proizvodi zvuk namijenjen ljudskom uhu, tj. zvuk frekvencijskog opsega od 20 do 20.000 Hz.“7 Zvučnici za računar imaju pojačalo integrirano unutar zvučnika tako da ih možete spojiti direktno na priključak zvučne kartice. Ako obične zvučnike želite spojiti na računar prvo morate spojiti pojačalo (ili npr. hi-fi liniju) na zvučnu karticu a zatim na pojačalo spojite zvučnike. Zvučnici unutar sebe imaju membrane koje se pomiču (vibriraju) i tako stvaraju zvuk. Da bi membrane znale kako se pomicati tj. kakav zvuk stvarati treba im signal koji im šalje računar preko zvučne kartice. U zvučnicima se nalazi magnet koji polarizacijom izaziva pomicanje membrane. Kompjuterski zvučnici su uglavnom stolni zvučnici. Podni (samostojeći) zvučnici su najveći, a samim tim i skuplji ali i kvalitetniji. Danas su uobičajeni zvučnički sustavi (Subwoofer/Satellite Systems) 2.1, 5.1, 7.1. Također postoje i bežični zvučnici koji koriste bazu za slanje signala (slično kao i kod bežičnih miševa i tipkovnica) u FM radio ili infracrvenoj vezi te USB zvučnici. Za sistem zvučnika 5.1 ili 7.1 potrebno je imati odgovarajuću zvučnu karticu koja ima više izlaza na sebi, da bi se svi zvučnici mogli uključiti. Slika 7: Obični zvučnici Slika 8: Sistem zvučnika 5+1 PC zvučnik (PC speaker) je mali zvučnik koji se nalazi unutar kućišta računara i spojen je na matičnu ploču. Naziva se još i PC beeper zato što odjednom može ispustiti samo jedan ton (beep) i služi za upozorenja PC sustava. U modernim računalima ovaj zvučnik je integriran u obliku čipa na matičnu ploču. Obični zvučnici se jednostavno spoje na svijetlozeleni priključak na stražnjoj strani računara. 7 Zvučnik, http://hr.wikipedia.org/wiki/Zvu%C4%8Dnik, (05.12.2011.god.) 10 Slušalice su transduktori koji primaju električni signal putem žice ili nekog oblika bežičnoga pristupa te, pomoću ugrađenih zvučnika koji se nalaze u blizini uha, pretvaraju električni signal u zvučni val. Slušalice postoje praktično od postanka telefonije i radija. Slabi električni signali ranih telekomunikacijskih instrumenata mogli su se čuti jedino na slušalicama, jer za pokretanje zvučničke membrane nisu imali snage, a pojam pojačala u smislu u kojem ga mi danas poznajemo nije postojao. Službeno, za prvog proizvođača slušalica koji je proizvod ponudio na tržištu uzima se Beyer-dynamic koji je u ranim tridesetima počeo prodavati prve slušalice. Postoji nekoliko podjela prema kojima slušalice dijelimo u različite vrste i kategorije. Osnovne podjele slušalica su : profesionalne i Hi-Fi. Hi-Fi slušalice su više okrenute punoći zvuka, dok su profesionalne precizne u smislu dobro izbalansiranoga zvuka. Prema načinu prijenosa zvuka do membrane, slušalice je moguće podijeliti na slušalice sa žicom i bežične slušalice. Slika 9: Slusalice bez mikrofona Slika 10: Slusalice sa mikrofonom 6.PROJEKTOR 11 „Projektor je uređaj koji prikazuje sliku pomoću svjetlosnog snopa na platnu, zidu ili sličnoj ravnoj površini.“8 Poveznica sa računarom je da se projektori često koriste za prezentacije što je vrlo praktično jer su svi moderni projektori mali i lako prenosivi i u kombinaciji sa prijenosnim računarom u samo par koraka smo spremni za prikazivanje prezentacije (koju smo ranije napravili u nekom programu za izradu prezentacija npr. popularnom PowerPointu) u nekom prostoru većem broju osoba. Česta je upotreba projektora i za kućno kino. Slika 11: Projektor Osvjetljenje tj. jakost svjetlosti je vrlo važno kod projektora i mjeri se u ANSI lumenima. Npr. za prostorije male veličine potrebna je jakost svjetlosti projektora od 1000 do 1500 lumena, za srednje 1500-3000 a za velike kao što su konferencijske dvorane preko 3000 ANSI lumena. Ovdje je vrlo važno koliko je prostor u kojem se koristi projektor svjetao, tj. što je prostorija mračnija potrebna je manja jakost svjetlosti projektora. Za spajanje se mogu koristiti razni analogni i digitalni priključci kao što su komponentni, kompozitni, s-video, VGA, DVI ili najnoviji HDMI koji bi kao standard trebao zamijeniti sve postojeće. 8 Projektor http://www.pfos.hr/~bioinfo/ITliteratura/Lekcija3.pdf ,(05.12.2011.god.) 12